---

Gazi Husrev-begov vakuf

---

Bezistan i Tašli han

Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom.

ghbezistan1

Iz ove ulice u unutrašnjost bezistana vode dva velika svodovima natkrivena ulaza te po jedan iz ulice Ferhadije i Branilaca Sarajeva.

 ghbezistan2

Bezistan je veoma masivna kamena građevina bazilikalnog  tipa kod koje je središnji dio unutrašnjeg prostora natkriven izduženim bačvastim svodom. Duž centralnog prostora se sa obje strane niže ukupno 70 dućana smještenih u bačvasto zasvođene prostorije okomito orjentisane u odnosu na centralni hodnik. Oskudno dnevno svjetlo u centralni prostor dolazi sa prozora koji su smješteni u niz luneta ispod samog svoda te unutrašnjost mora da bude konstantno osvjetljena električnom rasvjetom projektovanom tako da  prostor svoda ravnomjerno, poput zvjezdica, popunjavaju mala rasvjetna tijela. Središnji zasvođeni prostor na zapadnoj strani građevine nekada je služio kao veza sa avlijom Gazi Husrev-begovog Tašli hana koji je bio sastavni dio ovog trgovačkog kompleksa.

ghbezistan3 

Tašli han je sagrađen u isto vrijeme kad i Bezistan, oko 1540. godine, kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine Tašli hana nestale su 1912 godine.

Danas su jedini materijalni ostaci ovoga objekta voma oštećeni dijelovi kamenog zida koji se naslanjaju na Bezistan.

U ostacima istočnog zida nalaze se niše koje su predstavljale prostore za peći i dimnjake. Arheološkim istraživanjima 1998. godine djelomično su otkriveni ostaci temelja koji upućuju na raspored i veličinu ovoga prostora.

ghbezistan4

Tašli han je bio formiran kao nepravilni četvorougao sa unutrašnjom avlijom i zauzimao je kompletan prostor između Bezistana i stare zgrade Hotel Evrope. U sredini avlije bio je šadrvan, a iznad njega na stubovima džamija. Građevina Tašli (kamenog) hana je imala prizemlje i sprat, a u avliju se ulazilo kroz prolaz zasvođen lukom iz ulice Branilaca Sarajeva. Prizemne prostorije bile su nadsvedene svodovima od opeke, a spratne kupolama. U prizemlju su bile magaze za skladištenje robe i dućani, a na spratu sobe za prenoćište kao i prostorije koje su pripadale pojedinim veletrgovcima i služile za vođenje poslovnih razgovora.

Poznati historičar dr. Ćiro Truhelka u svojoj knjizi „Gazi Husrev-beg-njegov život i njegovo doba“ između ostalog za Tašlihan kaže i slijedeće.

„Tašlihan i Bezistan dijelili su uvijek vijerno sudbinu grada Sarajeva. U dobra i stara vremena bijaše tu zlatno vrelo, iz koga je izviralo blagostanje i bogatstvo Sarajlija, koje je bilo toliko na glasu, da mu se stari putopisci ne mogoše dosta načuditi, a u crne dane, kada bi se - osim kuge - najveći dušmanin sarajevski, požar, gradom razbjesnio, patili su od njega i Bezistan i Tašlihan.“

ghbezistan5

Nakon velikog sarajevskog požara izazvanog upadom Eugena Savojskog (1697. godine) kada su oba objekta izgorjela, najveći požar je bio 1832. godine kada su potpuno istopljeni olovni krovovi koji su nakon toga uz ogromna ulaganja obnovljeni. Vakuf je tada sredstva za obnovu prikupljao od bogatih veletrgovaca koji su po pravnom odnosu mukate postajali vlasnici novoizgrađenih, odnosno obnovljenih poslovnih prostororija na vakufskom zemljištu za koje su plaćali zakupninu. Na ovaj način se u Tašli hanu formirala veletrgovačka elita od muslimanskih, ali i hrišćanskih porodica koje su, odlaskom katolika koji su se masovno povukli 1697. godine sa Eugenom Savojskim, počele da naseljavaju Latinluk, raniju katoličku mahalu pored Tašli hana. Ovo je u devetnaestom vijeku kulminiralo velikim ekonomskim i političkim utjecajem „tašlihanaca“ koji su, kako Alija Bejtić navodi vodili „onu posebnu tašlihansku politiku u čaršiji i čitavom gradu".

ghbezistan6

 

Osmanski period

  • 1
  • 2
  • 3

Morića han

Morića han

Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Morića han je posljednji sačuvani karavan-saraj na našim prostorima. Karavan-saraji...

Opširnije

Bezistan i Tašli han

Bezistan i Tašli han

Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom....

Opširnije

Gazi Husrev-begov hamam

Gazi Husrev-begov hamam

U ulici Mula Mustafe Bašeskije, preko puta sarajevske katedrale vidi se zgrada koju pokrivaju dva velika i osam malih kubeta. To je zgrada Gazi Husrev-begovog hamama, posljednjeg očuvanog javnog hamama...

Opširnije

Vakufski objekti

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
Prev Next
Gazi Husrev-begova džamija
Neposredna okolina Begove džamije
Natpisi na nišanima poznatih bošnjaka ukopanih u haremu Begove džamije (1840. – 1940.)
Morića han
Bezistan i Tašli han
Gazi Husrev-begov hamam

Austrougarski period

  • 1
  • 2
  • 3

Đulagin dvor

Đulagin dvor

Đulagin dvor je velika palata iz austrougarskog perioda u srcu sarajevske čaršije između ulica Sarači i Mula Mustafe Bašeskije sa glavnom fasadom duž Đulagine ulice. Danas je u ovoj palati...

Opširnije

Objekat Gâzi

Objekat Gâzi

Objekat koji se nalazi u srcu Baščaršije, na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Prote Bakovića, Gazi Husrev-begov vakuf je izgradio 1909. godine kao jedan za to doba moderan hotel...

Opširnije

Autor ove publikacije je Gazi Husrev-begov vakuf koji je izdaje kao informaciju za posjetioce Gazi Husrev-begove džamije i pratećih objekata.
Zabranjeno je bilo kakvo umnožavanje ovoga teksta ili njegovih dijelova bez dogovora sa upravom Gazi Husrev-begovog vakufa.
Copyright 2012 Gazi Husrev-begov vakuf© www.vakuf-gazi.ba

Site by www.sarajevo-host.com