---

Gazi Husrev-begov vakuf

---

Opis poslova u Gazi Husrev-begovom vakufu u funkciji odrednica iz vakufnama

Analizirajući Gazi Husrev-begove vakufname i u današnjim uslovima se mogu, uz odgovarajuća prilagođenja aktuelnim potrebama i zadacima, napraviti detaljni opisi poslova svih službenika Gazi Husrev-begovog vakufa. Vrijeme je pokazalo da ovakvi opisi radnih mjesta predstavljaju veoma jake, vakufnamama uspostavljene temelje ovoga Vakufa na kojima je Vakuf uspijevao da opstane čak i u vremenima kada se nisu poštivale općeprihvaćene civilizacijske i pravne norme utemeljene na neprikosnovenosti i poštivanju želje vâkifa.

 

UPRAVA GAZI HUSREV-BEGOVOG VAKUFA

 

Mutevelija

Mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa se postavlja na osnovu odrednica iz gore pomenutih vakufnama.

Prema ovim odrednicama Vâkif je za muteveliju kod sva tri uvakufljenja odredio Mûrada, svoga vojvodu i ćehaju (u kasnijim dokumentima Gazi Murat-beg Tardić), Gâzijinog oslobođenog  zarobljenika (u'tekâu), a po njegovoj smrti njegove potomke (evlâdu-l-u'tekâi).

„Zatim predade poslove tevlijeta bez nazareta i postavi mjesto sebe te predade upravu i raspolaganje svom najboljem oproštenom robu i stupu svojih odabranika Mûrad vojvodi, sinu Abdullahovu. On je to primio i obavezao se na vršenje svih vakufskih odredaba i ustanova, dok je na njemu odijelo života , a kad on umre...” (Vakufnama iz 1531 godine).

Princip odabira mutevellije koji je opisan u prvoj vakufnami iz 1531. godine, potvrđuje se i detaljno razrađuje i u vakufnami iz 1537. godine, gdje kao i u prvoj stoji napisano:

„...a zatim najboljemu od njihovih sinova i unuka itd.,itd. s koljena na koljeno i s ogranka na ogranak, najboljemu od najboljega; uvijek je preči što je ispravniji i bolji; a zatim sinovima njihovih kćeri, a onda sinovima njihovih sinova s koljena na koljeno, dok im se loza vuče i dok slijede.”

Ovako izloženi princip i na njemu uspostavljena tradicija su ustanovili da se na osnovu opisanog krvnog srodstva po muškoj i ženskoj liniji u jednoj generaciji između potomaka Murat-begovih (evlâdu-l-u'tekâi), vrši izbor mutevelije Gazi Husrev-begovog vakufa, ali prvenstveno po kriterijumu koji se u obje vakufname ističe:

„uvijek je preči što je ispravniji i bolji”,

U vakufnami iz 1531. godine stoji:

„Plemeniti vakif naređuje svakom muteveliji, da vas vakufski imetak pomno nadzire, iznajmljuje, prihode prima, upotrebljava na što je određeno: isto tako dužan je mutevelija, da se skrbi oko napretka vakufa, te pomnoženja njegova”.

Nadalje vezano za zapošljavanje službenika  u  istoj vakufnami se navodi:

Zatim određuje spomenuti vakif da bude namještanje i svrgavanje u rukama mutevelije utoliko, koliko ima pravo, a ne utoliko, koliko nema pravo.”

Takođe u vakufnami iz 1537. godine se opisuje način nagrađivanja službenika:

„Muteveliji se stavlja u dužnost, da svakom dade ono, što mu po pravu pripada potpuno, bez umanjivanja ni za jednu datulu, dokle god prihod bude za rashod zaklapao i dok glavnica bude dovoljna za izdatke, a ako se vremenom u prihodu pokaže manjak i u glavnici opadanje, neka se onda na svim troškovima odbija.”

Govoreći o nagrađivanju za pojedine funkcije u Vakufu vakufnama iz 1537. uzimajući u obzir i ono što je već propisano prvom vakufnamom iz 1531. godine kaže:

„Muteveliji određuje ono što mu je već određeno i iz ostalih spomenutih vakufnâmâ, a isto tako i nâziru-džâbiji.”

Muteveliji je znači određena nadoknada za službu prvom vakufnamom iz 1531. za poslove vezane za obadvije vakufname i to kako slijedi:

Poslije toga određuje plemeniti Vakif za službu mutevelije dnevno 30 drama, za službu nadzora 10 drama, a ćatibu, koji mora biti pouzdan i poznavati poslove knjigovodstva i dobre strane pisanja vakufskih prihoda i troškova, kako će se vakufski imetak sačuvati od propasti i gubitka svaki dan 7 drama”.

Za sva uvakufljenja kojima se formira ovaj Vakuf jedan je mutevelija, a koji zajedno sa drugim službenicima predviđenim za funkcije upravljanja Vakufom, treba da upravlja tako da obezbjedi izvršavanje obaveza, egzistenciju i prosperitet Vakufa.

Nazir i džabija

U Gazi Husrev-begovim vakufnanama nazaret nad vakufom se spominje na više mjesta. Funkcije nazira se takođe dodjeljuju nekom od Murat-begovih potomaka i to po kriteriju;

„Kad bude od njih najbolji mutevelijom, onda neka bude drugi najispravniji  nazirom i džabijom.” (1537.)

„...da najbolji od njih bude mutevelijom, a drugi  za njim najzreliji, nazorom i džabijom.” (1531.)

„Isto tako određuje nazaret nad opisanim vakufima valjanomu od njegovih oproštenih robova, koji ima na to pravo, a onda njihovim sinovima, kako je određeno za tevlijet, sve dok ne izumre loza.” (1531.)

„Nazir-džabija neka je uviđavan i neka ima najljepša svojstva, neka je upućen u sve vakufske odnošaje, da ne bi ni u čemu pogriješio, što se tiče vakufskih poslova. Mutevelija ne može raspolagati bez njegova znanja, niti može vršiti vakufske poslove, ne saslušavši njegovo mišljenje i ne dogovoriv se sa njime.” (1537.)

Međutim u Vakufnami iz 1531. godine takođe stoji napisano i ovo:

„Neka budu emir i kadija nazori kao pokrovitelji u poslu Vakufa i njihovih odredaba...”

Govoreći o raspodjeli novčanih sredstava koja su uvakufljena za izgradnju medrese i kupovinu knjiga za biblioteku u Vakufnami iz 1537. se opisuje kako treba da se utroši ostatak sredstava i koji službenici Vakufa o tome treba da se konsultiraju:

„Ostatak - bilo malo ili mnogo - određuje za nadopunjenje gornje svote, ako bi se vremenom umanjila, zatim neka se nadopuni što bi manjkalo u jelima spomenutog imareta vakifova - neka mu Sveblagodarni Bog primi njegova dobra djela - zatim za popravak svih njegovih vakufa. To neka se pohrani s ostalim suvišcima od ostalih vakufa u mutevelijinim rukama sporazumno s obadva spomenuta nazira i neka se troši za spomenute svrhe.”

Iz gornjih citâtâ se može sagledati koje su osnovne odrednice Gazi Husrev-begovih vakufnâmâ u pogledu nazareta nad njegovim vakufima.

- Predviđena su dva nazira od kojih je jedan i džabija za ubiranje prihoda.

- Ovi naziri se prema vakufnâmâ treba da biraju između Murat-begovih potomaka i trebalo bi da budu zaposleni kao  službenici u Upravi Vakufa.

U prvim vremenima nakon uvakufljenja ove odredbe vakufnama obzirom na upošljavanje nazira su se doslovno poštivale. Vidimo da su u to doba naziri bili aktivni službenici u Upravi Vakufa zaposleni u pojedinim djelatnostima, a sa kojima se mutevellija dogovarao o problemima u vođenju  poslovanja.

Funkciju ispravnosti rada vakufa i u to vrijeme je radila država predstavljena sa emirom i kadijom.

Promjenom društvenih odnosa i zahtjevima za osavremenjivanjem poslovanja u Vakufu, a pogotovu nakon integrisanja djelatnosti vakûfâ 1892. godine zajedno sa vjerskoprosvjetnom djelatnosti u tada oformljenu Islamsku zajednicu u BiH na čelu sa Rijasetom kao krovnom institucijom, nastala je potreba da se na  opisane poslove nazira i džabije u Upravi Vakufa upošljavaju odgovarajući stručni izvršioci, a da kontrola rada Vakufa bude ispred Rijaseta kao krovne organizacije.

Iz navedenih citata vidimo da su vakufnamama predviđena dvojica nazira, emir i kadija, odnosno dvojica hasbinazira i to kao državna garancija opstojanja Vakufa, te kontrola finansija i izvršenja odredâbâ iz vakufnama.

„...I neka mutevellija na početku svake treće godine podnese račun onomu, ko bude kadija, pa neka mu on uzme tačan račun do najmanjih sitnica,...

...neka izvidi rad mutevellijin,da li je poštivao spomenute valjane odredbe i je li vršio navedenu mu određenu službu,...

Ovoga se načina valja držati dok se okreće sunce i mjesec i dok se obnavlja dan i noć.” (1537.)

Zbog ovako zamišljene kontrole nad Vakufom u današnjim društvenim okolnostima funkcija nadzora ne predstavlja dakle rad u Upravi Vakufa, nego superviziju i kontrolu vakufskih poslova od strane nadležnog organa, odnosno Islamske zajednice u BiH na čelu sa Rijasetom.

 

Ostale  funkcije  uprave  vakufa

Prema prvoj vakufnami u upravi vakufa predviđen je i pisar koji vodi pisarske poslove i knjigovodstvo, a  traži se da  bude u ovo dobro upućen. Poslove džabije i pisara opisane donjim citatima iz prve vakufname, danas obavlja sekretarsko finansijska služba vakufa.

...a ćatibu koji mora biti pouzdan i poznavati propise knjigovodstva i dobre strane pisanja vakufskih prihoda i troškova, kako će se vakufski imetak sačuvati od propasti i gubitka svaki dan 7 drama”.

Zatim određuje plemeniti vakif u ime plaće 5 drama onome koji bude džabija za najamnine dućana u Sarajevu”.  (nekada su u vakufu bile uposlene 4 džabije od kojih je jedan imao i svoga pisara)

Upravljanje i koordinaciju rada Vakufa, pored mutevelije kao ovlaštenog administratora kompletnog Vakufa, te kontrole rada od strane opisanog nazirskog vijeća, u savremenim uslovima poslovanja  obavlja: sekretarsko-finanasijska služba, služba održavanja, naplatno informativna služba, služba za prijem posjetilaca i imamska služba koja koordinira rad vjerskih službenika-murtezike.

Ovako opisana organizacija Uprave Vakufa obzirom na  obim poslovanja i vrstu imovine koju danas Vakuf koristi, te obavezama koje  proističu uglavnom iz prve vakufname,  u potpunosti zadovoljava propisane zahtjeve.

Sekretar, koji obavlja dio poslova nazira, ćatiba i poslove džabije vezane za finansije, tehnički sekretar koji obavlja poslove ćatiba i koordinator tehničkog održavanja objekata, koji obavlja poslove džabije vezane za ugovore o najmu objekata u Sarajevu i njihovo održavanje kao i dio poslova feraši harema koji se odnosi na organizovanje drugih službenika vezanih za tehničko održavanje,  u potpunosti zadovoljavaju Vakufnamom predviđeni rad Uprave Vakufa.

 

MURTEZIKA

 

Službenici koji su zaduženi za obavljanje vjerskih propisa u samoj Begovoj džamiji kao i drugih vjerskih ibadeta propisanih prvom Vakufnamom su organizovani u grupu službenika koji u Vakufu imaju naziv murtezika. Uprava GHb vakufa je vodeći računa o Vakufnamom propisanim ibadetima i načinu njihovog obavljanja ustanovila dužnosti svih uposlenika murtezike u koju spadaju izvršioci na poslovima:

prvog imama i hatiba, drugog imama, zatim mujezzini, devrihani, džuzhani, musebbihi od kojih je jedan i reisu-l-misebbih, muallim talima, muarrif, zatim učač kari ašereta i munadi salati džume kao i onaj koji klanja salati nafile.

U poslove murtezike uz ramazan spada i učenje mukabela, učenje hatme Gazi Husrev-begu i Murat-begu kao i obavljanje ibâdetá i'tikâfa, kao i svi drugi ibadeti koji su vezani za mjesec ramazan uključujući i odnose sa džematlijama po pitanju svih vjerskih aktivnosti.

 

Prvi imam i hatib

„Zatim plemeniti vakif određuje hatibu u spomenutoj džamiji dnevno 8 drama, a imamu, koji će svih pet vakata obavljati imamsku dužnost u džamiji, dnevno šest drama. I hatib i imam treba potpuno da znadu propise šerijatske, da mogu rečene službe po šerijatskim propisima tačno i valjano obavljati, a prednost ide onome koji je hafizi Kur'an...”

U GHb vakufu su na imamsko-hatibskoj dužnosti u Begovoj džamiji tradicionalno bila uposlena dvojica imama, hafiza i karija Kur'ana. Dalje se u tekstu iste rečenice navodi:

...ujedno ne smiju rečeni imam i hatib biti nikakvi hakimski ili valijski službenici da ne bi džamijsku službu zanemarili.”

Navedeni citati su iz Gazi Husrev-begove vakufname za džamiju, imare i hanikah (1531/938.h.)

Po Vakufnami i na osnovu njenih odredaba izvedenoj tradiciji i hatib i imam u Begovoj džamiji treba da budu  angažovani u punom radnom obimu da bi se, kako Vakufnama predviđa, mogli u potpunosti posvetiti džamijskoj službi, a što se tiče hatiba koji je prema uspostavljenoj tradiciji  postao i prvi imam,  potrebno je da obavlja i nadziranje rada murtezike.  

Na osnovu ovih citata kao i drugih u Vakufnami navedenih odredaba, a koje su vezane za angažovanje ostalih uposlenika na vjerskim ibadetima obaveze prvog imama i hatiba bi bile vezane za hatibsku i imamsku dužnost kao i dužnost organizovanja i nadziranja rada murtezike.

 

Drugi imam

Osnovna dužnost drugog imama je da, kako je to Vakufnamom zamišljeno, zajedno sa hatibom, odnosno prvim imamom i hatibom, prvenstveno izvršava sve obaveze imamske službe u Begovoj džamiji.

Ovo znači da je potrebno da obavlja svih pet vakata namaza u džamiji pred džematom u svojoj smjeni. Da za vrijeme ramazana u smjeni sa glavnim imamom i hatibom klanja teravih namaz.

Vodeći računa da se i Vakufnamom zahtijeva na ovom mjestu službenik koji će u potpunosti biti posvećen imamskoj službi u Begovoj džamiji, to znači da radno mjesto drugog imama treba da bude u potpunosti vezano prvenstveno za imamsku službu.

Drugi imam takođe treba da prema potrebi pomaže prvom imamu i hatibu u svim gore pobrojanim zaduženjima kod koordiniranja i nadziranja rada murtezike, te obavezama u toku vjerskih praznika.

 

Muezzini

Dežurni muezzini će da, prema usvojenom rasporedu mujezina koji je usaglašen sa prvim imamom i hatibom, obavlja muezinske dužnosti na munari, mahfilu i u haremu Begove džamije.

„Dvojici mujezina određuje se plaća dnevno po 4 drama. Ovi mujezini imadu biti sposobni i dorasli svojoj službi i imati lijepo grlo.“ (vakufnama iz 1531.)

                              

Džuzhani

Džuzhan će da obavlja poslove onako kako je to definisano u Gazi Husrev-begovoj vakufnami iz 1531. godine, i kako je ovdje citirano:

„...Iza toga određuje plemeniti vakif za 30 osoba koje će svaki dan poslije podnevskog namaza proučiti po jedan džuz Kur'ani azima, te u skupu u džamiji hatmu učiniti, a sevab od toga namijeniti Muhammedu a.s., njegovim ashabima i duši plemenitog vakifa i svim muslimanima i muslimankama..."

Nadalje Vakufnama kaže:

...Dalje je odredio da spadaju hatib, imam, muezin, munadija, u petak četiri devri-hana, reisi mahfil, muarrif, vaziun-nokta među one koji će učiti spomenute džuzove kako je on odredio...”.

 

Musebbihi

Musebbihi će da obavljaju poslove u skladu sa odredbom Gazi Husrev-begove Vakufname  kako je ovdje  citirano:

„Nadalje određuje plemeniti vakif petorici musebbiha, koji će poslije podnevnog namaza učiti tespih, svakome od njih dnevno po 1 dram, a za ove se službenike - naime musebbihe - imadu u prvom redu upotrebiti kajjimi i palitelj kandilja.”

 

Devrihani

„Za tim određuje plemeniti Vakif četvorici, koji će petkom prije džume glasno učiti Kur’an i koji su lijepa grla, svakome od četvorice dnevno po 3 drama, a njihovom reisu na mahfilu dnevno 5 drama.” (Vakufnama iz 1531. godine)

Svakog petka jedan sahat pred džumu namaz sjedeći na mahfilu u džamiji petorica hafiza, od kojih je jedan njihov vođa na mahfilu (reisu-l-mahfil)) uče Kur’an naglas. Prema Vakufnami za njih se pored toga da budu lijepa glasa traži da su hafizi Kur’ana kao i da budu svrstani među džuzhane. Kur’an treba da se uči hatmom tako da se svakog petka nastavlja sa učenjem tamo gdje se je prošlog petka stalo sve dok se ne preda hatma kada se počinje učiti iz početka.

 

Kâri-i ašer

„Kari-i ašeru postavljenom na ćursu u rečenoj džamiji, određuje se plaća dnevno 2 drama, a ovu službu imade obavljati reisu-l-mahfil.” (1531/938.)

Pred samo podne svaki dan osim petka treba da se na mahfilu uči Suretu-l-Mulk (Tebareke), a pred ikindiju Suretu-n-Nebe’ (Amme). Ovu službu treba da obavlja reisu-l-mahfil koji je jedan od petorice devrihana.

 

Munadi salati džuma

„Za pomoćnika mujezinima petkom određuje se plaća dnevno 1 dram.” (1531/938.)

Petkom, jedan sat pred ezan za džumu namaz, sa munare se objavljuje salavatima da se približava vrijeme džume namaza.

 

Muarrif

„Takođe se određuje dnevna plaća muarrifu po 2 drama...” (1531/938.)

Muarrif je dužan da petkom prije džume namaza  najavi okupljenom džematu ime sultana i hair sâhibije, Husrev-bega, tako što izgovara odgovarajući tekst (târifu). Târifa se recituje na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, a uobičajena je u carskim, vezirskim i drugim velikim džamijama.

 

Muallim talima

„Nakon toga određuje spomenuti Vakif, da se iz prihoda njegovih vakufa isplati danomice 5 drama dnevne plaće muallimu talima, koji je na istočnoj strani džamije sagrađen: kalfi njegovom dnevno 2 drama.“ (1531/938.)

Funkcija ovog mekteba je, kao što iz navedenog citata vidimo, u Vakufnami spomenuta kao važna djelatnost.                                             

Mektebska nastava iz pomenute zgrade najprije je prešla u novu zgradu medrese kada je ova početkom 20. stoljeća izgrađena, a zatim u novu zgradu mekteba u ulici Ćemerlina, da bi se nakon toga kao djelatnost potpuno ugasila.

U toku 2002. godine u Gazi Husrev-begovom vakufu je došlo do oživljavanja funkcije mekteba u staroj zgradi mekteba koja je i vakufnamom predviđena za tu svrhu. Tom prilikom je Uprava Vakufa obnovila mektebsku nastavu za odrasle iz poznavanja arapskog pisma i pravilnog učenja Kur’ana koja se u zavisnosti od broja zainteresovanih povremeno organizuje.

 

Salati nafila

„Nadalje određuje se dvojici salati nafile službenika, koji će nakon svih pet darut vakata klanjati po četiri rekjata nafile namaza i davati sevab duši plemenitog Vakifa, svakom od njih dnevno 5 drama.” (1531/938.)

Salati nafilu  treba da obavljaju dva službenika koji su dužni da svaki dan nakon pet dnevnih vakata namaza, klanjaju nafile namaz pred dušu Vâkifa.

 

Osmanski period

  • 1
  • 2
  • 3

Morića han

Morića han

Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Morića han je posljednji sačuvani karavan-saraj na našim prostorima. Karavan-saraji...

Opširnije

Bezistan i Tašli han

Bezistan i Tašli han

Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom....

Opširnije

Gazi Husrev-begov hamam

Gazi Husrev-begov hamam

U ulici Mula Mustafe Bašeskije, preko puta sarajevske katedrale vidi se zgrada koju pokrivaju dva velika i osam malih kubeta. To je zgrada Gazi Husrev-begovog hamama, posljednjeg očuvanog javnog hamama...

Opširnije

Vakufski objekti

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
Prev Next
Gazi Husrev-begova džamija
Neposredna okolina Begove džamije
Natpisi na nišanima poznatih bošnjaka ukopanih u haremu Begove džamije (1840. – 1940.)
Morića han
Bezistan i Tašli han
Gazi Husrev-begov hamam

Austrougarski period

  • 1
  • 2
  • 3

Đulagin dvor

Đulagin dvor

Đulagin dvor je velika palata iz austrougarskog perioda u srcu sarajevske čaršije između ulica Sarači i Mula Mustafe Bašeskije sa glavnom fasadom duž Đulagine ulice. Danas je u ovoj palati...

Opširnije

Objekat Gâzi

Objekat Gâzi

Objekat koji se nalazi u srcu Baščaršije, na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Prote Bakovića, Gazi Husrev-begov vakuf je izgradio 1909. godine kao jedan za to doba moderan hotel...

Opširnije

Autor ove publikacije je Gazi Husrev-begov vakuf koji je izdaje kao informaciju za posjetioce Gazi Husrev-begove džamije i pratećih objekata.
Zabranjeno je bilo kakvo umnožavanje ovoga teksta ili njegovih dijelova bez dogovora sa upravom Gazi Husrev-begovog vakufa.
Copyright 2012 Gazi Husrev-begov vakuf© www.vakuf-gazi.ba

Site by www.sarajevo-host.com