---

Gazi Husrev-begov vakuf

---

Poznati turski umjetnik, Tamer Aslan, prijatelj Sarajeva i Gazi Husrev-begovog muzeja

 

Piše: Amel Jašarević

Poznati turski umjetnik i profesor na Odsjeku za keramiku i staklo Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Ondokuz Mayis iz Samsuna, Tamer Aslan,  proteklog ljeta  boravio je u Bosni i Hercegovini.

U sklopu programa razmjene studenata i nastavnika “Mevlana”, koji finansira Vijeće za visoko obrazovanje Republike Turske, profesor Aslan je imao priliku izlagati svoje radove u Sarajevu i Mostaru. Pored toga detaljnije se upoznao sa historijom i tradicijom ovih gradova, ali i sa ljudima, koji po njegovim riječima, zrače pozitivnom energijom.

IMG_9747

Tamer Aslan, Yrd.Doç.Dr, je rođen 1964. godine u Sinopu (Turska). Fakultet likovnih umjetnosti je završio na Univerzitetu Mimar Sinan u Istambulu 1985. godine. Tokom boravka u BiH  održao je dvije samostalne izložbe, jednu u Galeriji ALU (19.05.-22.05.), a drugu na Nastavničkom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, koja  je održana 25.05.2015. Također je izlagao na grupnoj izložbi sa profesorima i osobljem Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Ondokuz Mayis u prostorijama Nastavničkog fakulteta u Mostaru.

U sklopu svog gostovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, profesor Tamer Aslan je 20.05.2015. godine  održao predavanje na temu “Surname – I Humayun”.

IMG_9734
IMG_9762

“Zümrüt-ü Anka”- ponovno rođenje

Glavni motiv istraživačkog i umjetničkog rada profesora Tamera Aslana je simboličko značenje pojma “Zümrüt-ü Anka” (Feniks / ponovno rođenje). Pjesma umjetnikove kćerke Neslişah ASLAN, također naziva “Zümrüt-ü Anka”, je sastavni dio umjetnikovog izlagačkog koncepta.

Başlıksız-2 kopya(869)

Dobitnica je “Italian President Award”, kao pobjednica internacionalnog konkursa u Triestu 2014. godine, na kojem su se predstavili umjetnici iz 90 zemalja sa preko 950 pjesama. Pjesma je prevedena na turski, italijanski i engleski jezik.

Tamer Aslan je naslikao pjesmu svoje kćeri, pokušavajući istovremeno oslikati simbol obnavljanja i ponovnog rođenja kroz dobro poznate motive iz historije umjetnosti. Ptica Anka je nit koja povezuje drevni Egipat (piramide i hramove), Grčku (Olimp, ljubav Parisa i Helene), Bizantiju ( i neponovljivu Ajasofiju), Aleksandriju ( i njenu čuvenu biblioteku),…Ona se pojavljuje u najreprezentativnijim spomenicima i umjetninama svih vremena uzdižući se do simbola neprolazne ljepote, koja se samo u drugačijim formama iznova rađa u različitim dijelovima svijeta.

Gazi Husrev-begov muzej – Mjesto pojavljivanja “Anke”

Prema riječima profesora Aslana i Gazi Husrev-begov muzej je mjesto gdje pažljivi posmatrači mogu vidjeti “ponovno rođenje”. Radi se o ponovnom uzdizanju jednog grada, jednog naroda i njegove kulture. Nekada kao  medresa, poznato Učilište osmanskog Sarajeva, danas kao muzej u kojem se čuvaju eksponati neprocjenjive vrijednosti – ali i u jednom i u drugom slučaju, to je mjesto buđenja najfinijih osjećanja, onih osjećanja koja nas čine čovjekom.

CameraZOOM-20150524143025568


CameraZOOM-20150602190317137

Profesor Aslan je tokom boravka u Sarajevu, zajedno sa predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom posjetio mezar prvog predsjednika R BiH, Alije Izetbegovića te odao počast palim borcima u odbrani Sarajeva. “Bjelina nišana na ‘Kovačima’ simbolizira čistotu njihovih duša, kao i plemenitost cilja za koji su dali živote”, rekao je profesor Aslan.

ac0ece8b-23ff-e411-89b7-14feb5cc13c9

Na kraju svoga boravka u Bosni i Hercegovini, profesor Tamer Aslan je ponovo svratio do Gazi Husrev-begovog muzeja, kako bi još jednom “upio” ljepotu prošlih vremena sačuvanu kroz stoljeća, i kako bi se zahvalio ljubaznom osoblju, koje mu je u više navrata pravilo društvo tokom boravka u Sarajevu i pokazalo mu i druge znamenitosti grada.

“Hvala vam mnogo za gostoprimstvo koje ste mi ukazali. Zaista sam sretan što sam bio u Sarajevu”, rekao je Tamer Aslan, kojeg je Gazi Husrev-begov muzej trajno vezao za Sarajevo i Bosnu.

Tako je Gazi Husrev – begova misija širenja dobra, obnovljena muzejom koji stvara prijatelje, jer u njemu niste tek puki posjetilac ili broj na ulaznici – u ovom muzeju postajete prijatelj Sarajeva.

Za Global CIR piše Amel Jašarević

Svi tekstovi

Osmanski period

  • 1
  • 2
  • 3

Morića han

Morića han

Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Morića han je posljednji sačuvani karavan-saraj na našim prostorima. Karavan-saraji...

Opširnije

Bezistan i Tašli han

Bezistan i Tašli han

Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom....

Opširnije

Gazi Husrev-begov hamam

Gazi Husrev-begov hamam

U ulici Mula Mustafe Bašeskije, preko puta sarajevske katedrale vidi se zgrada koju pokrivaju dva velika i osam malih kubeta. To je zgrada Gazi Husrev-begovog hamama, posljednjeg očuvanog javnog hamama...

Opširnije

Vakufski objekti

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
Prev Next
Gazi Husrev-begova džamija
Neposredna okolina Begove džamije
Natpisi na nišanima poznatih bošnjaka ukopanih u haremu Begove džamije (1840. – 1940.)
Morića han
Bezistan i Tašli han
Gazi Husrev-begov hamam

Austrougarski period

  • 1
  • 2
  • 3

Đulagin dvor

Đulagin dvor

Đulagin dvor je velika palata iz austrougarskog perioda u srcu sarajevske čaršije između ulica Sarači i Mula Mustafe Bašeskije sa glavnom fasadom duž Đulagine ulice. Danas je u ovoj palati...

Opširnije

Objekat Gâzi

Objekat Gâzi

Objekat koji se nalazi u srcu Baščaršije, na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Prote Bakovića, Gazi Husrev-begov vakuf je izgradio 1909. godine kao jedan za to doba moderan hotel...

Opširnije

Autor ove publikacije je Gazi Husrev-begov vakuf koji je izdaje kao informaciju za posjetioce Gazi Husrev-begove džamije i pratećih objekata.
Zabranjeno je bilo kakvo umnožavanje ovoga teksta ili njegovih dijelova bez dogovora sa upravom Gazi Husrev-begovog vakufa.
Copyright 2012 Gazi Husrev-begov vakuf© www.vakuf-gazi.ba

Site by www.sarajevo-host.com