U srcu sarajevske Baščaršije, u staroj Gazi Husrev-begovoj medresi, u narodu poznatijoj kao Kuršumlija, danas je smješten Muzej Gazi Husrev-beg. Zgrada Gazi Husrev-begove medrese, izgrađena 1537. godine predstavlja biser arhitekture iz osmanskog perioda i idealna je za muzejsku postavku, koja čuva spomen na najvećeg graditelja Sarajeva, ali također i dosta drugih eksponata koje vrijedi pogledati.
O počecima muzeja, njegovom razvoju, trenutnoj ponudi i prespektivi razgovaramo sa kustosicom Nudžejmom Čeho. Rođena je u Sarajevu, osnovnu školu i gimnaziju završava u Visokom, nakon čega u Sarajevu upisuje i završava studij na dva odsjeka na Filozofskom fakultetu: Orijentalna filologija – arapski jezik i književnost i Romanistika – francuski jezik. Aktivno govori engleski jezik. Do dolaska na poziciju kustosa u Muzeju Gazi Husrev-beg radi kao profesor francuskog jezika u Visokom i Zenici. Na mjesto kustosa u Muzeju Gazi Husrev-beg dolazi u oktobru 2012. g.
GLOBAL: Kada se pojavila inicijativa za otvaranje Muzeja Gazi Husrev-beg?
Nemjerljivi doprinos, koji je Gazi Husrev-beg dao izgradnji i razvoju Sarajeva, kao i cijele Bosne i Hercegovine, obavezuje nas da sačuvamo pomen na slavnog Gaziju i njegova dobra. O tome se razmišljalo i ranije, tako da ideja o osnivanju muzeja ove vrste datira još iz šezdesetih godina prošlog soljeća. Međutim, kako se tada cijela Islamska zajednica, a zajedno sa njom i Gazi Husrev-begov vakuf, nalazila u nezavidnom položaju, kao i sve ostale vjerske zajednice, ideja se nije mogla realizirati. Poslije su došle turbulentne devedesete, u kojima je u toku agresije stradao i Gazi Husrev-begov vakuf, tako da je poslije rata bilo drugih prioriteta, koji su se odnosili na obnovu i stavljanje u funkciju vitalnih objekata vakufa, te je projekat muzeja morao još sačekati. Međutim, u septembru mjesecu 2012. godine, na sjednici Rijaseta je donesena odluka o osnivanju Muzeja Gazi Husrev-beg u zgradi Kuršumlije medrese. Od tada možemo pratiti ubrzani razvoj ovog projekta.
GLOBAL: Kada je predstavljena prva postavka muzeja i šta je ona sadržavala?
Već u julu 2013. godine otvoren je muzej sa stalnom postavkom, koja je bila primarno dokumentarno-historijskog karaktera i naša namjera je bila da posjetiocima pružimo osnovne informacije vezane za GHB vakuf i njegov utjecaj na razvoj društvene zajednice te da ih upoznamo sa životom i djelom Gazi Husrev-bega. Ova postavka je sadržavala i kratki dokumentarac o Gazi Husrev-begu, nastanku vakufa i vakufskim objektima izgrađenim u Sarajevu. Vremenom se ukazala potreba za ozbiljnijim projektom muzeja, pa je prof. dr. sci. Aida Abadžić-Hodžić, sa Katedre za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, napisala idejni projekat, odnosno koncept muzeja u junu 2014. godine. Vrlo brzo smo krenuli sa realizacijom istog i veliki dio posla smo uspješno obavili, dok nam preostaju još neki finalni radovi. Muzej je otvoren za posjete domaćim i stranim posjetiocima svakim radnim danom i vikendom.
GLOBAL: Šta je misija ovog muzeja i kako je koncipiran?
Muzej Gazi-Husrev-beg predstavlja jedinstveno mjesto na kojem se posjetioci mogu upoznati sa likom Gazi Husrev-bega i historijatom njegove zadužbine (vakufa). Savremena postavka se sastoji od osam tematskih cjelina, koje su raspoređene u nekadašnjim učeničkim sobama. Svaka prostorija je zasebna tematska cjelina pa se posjetitelji mogu upoznati sa Gazi Husrev-begom, kao historijskom ličnošću, potom sa njegovim Vakufom kao i Gazi Husrev-begovom medresom. U centralnoj prostoriji (predavaonica) je smještena kolekcija raritetnih predmeta GHB vakufa, zatim imamo sobu sa instrumentima za određivanje vremena (muvekkithana), sobu sa starim fotografijama GHB vakufa, kao i sobu o stradanju objekata GHB vakufa za vrijeme opsade Sarajeva 1992-1995. U jednoj od prostorija se može pogledati dokumentarni film o Gazi Husrev-begu, nastanku njegovog vakufa i vakufskim objektima koji su izgrađeni u Sarajevu.
GLOBAL: Spomenuli ste da ovaj muzej djeluje u sklopu Gazi Husrev-begovovog vakufa. Možete li nam reći kako danas funkcionira ovaj vakuf i koja je uloga muzeja u njemu?
Gazi Husrev – begov vakuf, je jedna od rijetkih ustanova koja ima kontinuitet postojanja i rada već gotovo pet stotina godina. Prema tome pravni osnov za funkcioniranje ovog Vakufa kao jedne, do u detalje, organizovane i složene ustanove, jesu vakufname (pravni dokumenti): iz 1531.g za džamiju, imaret i hanikah, iz 1537.g. za Kuršumliju medresu, kojom prilikom je od ostatka novca, nakon izgradnje Kuršumlije, kupovinom početnog fonda tada najpoznatijih knjiga praktično uspostavljena i Gazi Husrev-begova biblioteka, te treća vakifnama iz 1537.g. kada je uvakufljena dodatna imovina za izdržavanje džamije. Ovi pravni dokumenti se i dan danas poštuju, odnosno nismo prekršili Gazi Husrev-begov amanet. Naravno, GHB vakuf je preživio različita historijaka previranja, ali je zahvaljujući organizovanju i održavanju u okviru Islamske zajednice uspio opstati. Jedan od kulturno-historijskih spomenika GHB vakufa jeste Kuršumlija medresa – Muzej Gazi Husrev-beg – čijim osnivanjem smo željeli upotpuniti mozaik turističke ponude Gazijinog vakufa, ali i našeg glavnog grada. Budući da Sarajevo polahko, ali sigurno postaje prepoznatljiva turistička destinacija, a kompleks GHB vakufa čini jezgru Starog Grada, bilo bi šteta ne upoznati naše goste, koji dolaze sa svih strana svijeta, sa pojedinostima ove unikatne arhitektonske cjeline. Dakle, Muzej Gazi Husrev-beg postaje nezaobilazno mjesto na Baščaršiji koje svakom putniku-namjerniku pruža bolje razumijevanje historije Sarajeva, kao glavnog grada Bosne i Hercegovine, kulture i običaja Bošnjaka, koji su stoljećima živjeli i žive u prijateljskim odnosima sa pripadnicima drugih konfesija.
GLOBAL: Da li su ljudi prepoznali ovo o čemu govorite, i kakva je posjećenost muzeja?
Raduje nas činjenica da naš muzej iz dana u dan bilježi porast posjetilaca, što je jasan pokazatelj da je odluka Rijaseta i Uprave GHB vakufa o osnivanju jednog ovakvog muzeja bila ispravan potez. Naša knjiga utisaka puna je riječi hvale i zadovoljstva ljudi, koji su imali priliku posjetiti muzej. Također, iz ovog muzeja u svijet idu samo pozitivne vijesti o Sarajevu, a svaki naš gost poslije postaje i našim ambasadorom, jer pronosi dobar glas i o Bosni i o njenom glavnom gradu. Posebno nas raduju naši gosti iz SAD-a, Latinske Amerike i Zapadne Evrope, kojima je Sarajevo prilika da se uživo, po prvi put, upoznaju sa orijentalno-islamskom kulturom i civilizacijom. Veoma je važno da njihov prvi susret sa islamom i njegovim tekovinama bude pozitivan, a ovaj muzej u tom smislu igra ključnu ulogu, jer prikazuje kako jedan musliman živi ili treba živjeti svoj život, odnosno postaje im jasno da je islam vjera čovjekoljublja i suživota. Veliki priliv turista je također iz nama bliske Turske, UAE, Kuvajta, Australije i Novog Zelanda kao i susjednih zemalja poput Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije.
GLOBAL: Dakle, muzej je financijski održiv i nema poteškoća te prirode?
Upravo tako. Cijena ulaznice je simbolična i iznosi 3 KM. U okviru naše turističke ponude od nedavno je uvedena i tzv. paket ulaznica, čija cijena iznosi 6 KM i koja se može kupiti na info pultu u turističko-informativnom centru u haremu (dvorištu) Begove džamije i sa tom ulaznicom možete posjetiti tri objekta u sklopu GHB vakufa a to su: Muzej Gazi Husrev-beg, Begova džamija i Muzej GHB biblioteke. Poseban popust odobravamo na ulaznice učenicima osnovnih i srednjih škola, koji u okviru svojih ekskurzija i najavljenih posjeta žele posjetiti muzej. Cijena jedne takve ulaznice sa popustom je 1 KM. Također, za svaku posjetu jednom od navedenih objekata vakufa, pa tako i muzeja, naši gosti imaju na raspolaganju turističkog vodiča, koji pruža usluge vezane za tumačenje i prevođenje na engleski jezik, francuski i arapski. Dakle, strategija vakufa i muzeja općenito jeste da se sa simboličnom naplatom ulaznica osigurava nesmetano i neovisno funkcioniranje ovih institucija.
GLOBAL: I za kraj želite li nešto poručiti onima koji imaju želju, ali još uvijek nisu posjetili muzej Gazi Husrev-beg?
Mi se radujemo svakom novom gostu, koji dolazi otvorena srca da upozna nešto novo i nauči ponešto o čovjekoljublju i dobru jednog velikana zemlje Bosne. Svi oni koji imaju želju da nas posjete mogu nas pronaći u poznatoj Kuršumliji medresi, u ulici Sarači br.33, preko puta Begove džamije. Ukoliko su potrebne dodatne informacije mogu nam se javiti na tel. 033/233-170 ili mailom muzej-gazi@hotmail.com. U ljetnom periodu muzej je otvoren od 9h-21h radnim danima, a vikendom od 10h-21h. Dođite i napojite vaše duše dobrotom, koja izbija iz zadužbina podignutih zarad Božijeg zadovoljstva i upoznajte orijentalno-islamski identitet bošnjačkog naroda.
Za Global CIR razgovarao Amel Jašarević