Poznati turski umjetnik i profesor na Odsjeku za keramiku i staklo Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Ondokuz Mayis iz Samsuna, Tamer Aslan, proteklog ljeta boravio je u Bosni i Hercegovini.
U sklopu programa razmjene studenata i nastavnika “Mevlana”, koji finansira Vijeće za visoko obrazovanje Republike Turske, profesor Aslan je imao priliku izlagati svoje radove u Sarajevu i Mostaru. Pored toga detaljnije se upoznao sa historijom i tradicijom ovih gradova, ali i sa ljudima, koji po njegovim riječima, zrače pozitivnom energijom.
Aslan, Yrd.Doç.Dr, je rođen 1964. godine u Sinopu (Turska). Fakultet likovnih umjetnosti je završio na Univerzitetu Mimar Sinan u Istambulu 1985. godine. Tokom boravka u BiH održao je dvije samostalne izložbe, jednu u Galeriji ALU (19.05.-22.05.), a drugu na Nastavničkom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, koja je održana 25.05.2015. Također je izlagao na grupnoj izložbi sa profesorima i osobljem Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Ondokuz Mayis u prostorijama Nastavničkog fakulteta u Mostaru.
U sklopu svog gostovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, profesor Tamer Aslan je 20.05.2015. godine održao predavanje na temu “Surname – I Humayun”.
“Zümrüt-ü Anka”- ponovno rođenje
Glavni motiv istraživačkog i umjetničkog rada profesora Tamera Aslana je simboličko značenje pojma “Zümrüt-ü Anka” (Feniks / ponovno rođenje). Pjesma umjetnikove kćerke Neslişah ASLAN, također naziva “Zümrüt-ü Anka”, je sastavni dio umjetnikovog izlagačkog koncepta.
Dobitnica je “Italian President Award”, kao pobjednica internacionalnog konkursa u Triestu 2014. godine, na kojem su se predstavili umjetnici iz 90 zemalja sa preko 950 pjesama. Pjesma je prevedena na turski, italijanski i engleski jezik.
Tamer Aslan je naslikao pjesmu svoje kćeri, pokušavajući istovremeno oslikati simbol obnavljanja i ponovnog rođenja kroz dobro poznate motive iz historije umjetnosti. Ptica Anka je nit koja povezuje drevni Egipat (piramide i hramove), Grčku (Olimp, ljubav Parisa i Helene), Bizantiju ( i neponovljivu Ajasofiju), Aleksandriju ( i njenu čuvenu biblioteku),…Ona se pojavljuje u najreprezentativnijim spomenicima i umjetninama svih vremena uzdižući se do simbola neprolazne ljepote, koja se samo u drugačijim formama iznova rađa u različitim dijelovima svijeta.
Gazi Husrev-begov muzej – Mjesto pojavljivanja “Anke”
Prema riječima profesora Aslana i Gazi Husrev-begov muzej je mjesto gdje pažljivi posmatrači mogu vidjeti “ponovno rođenje”. Radi se o ponovnom uzdizanju jednog grada, jednog naroda i njegove kulture. Nekada kao medresa, poznato Učilište osmanskog Sarajeva, danas kao muzej u kojem se čuvaju eksponati neprocjenjive vrijednosti – ali i u jednom i u drugom slučaju, to je mjesto buđenja najfinijih osjećanja, onih osjećanja koja nas čine čovjekom.
Profesor Aslan je tokom boravka u Sarajevu, zajedno sa predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom posjetio mezar prvog predsjednika R BiH, Alije Izetbegovića te odao počast palim borcima u odbrani Sarajeva. “Bjelina nišana na ‘Kovačima’ simbolizira čistotu njihovih duša, kao i plemenitost cilja za koji su dali živote”, rekao je profesor Aslan.
Na kraju svoga boravka u Bosni i Hercegovini, profesor Tamer Aslan je ponovo svratio do Gazi Husrev-begovog muzeja, kako bi još jednom “upio” ljepotu prošlih vremena sačuvanu kroz stoljeća, i kako bi se zahvalio ljubaznom osoblju, koje mu je u više navrata pravilo društvo tokom boravka u Sarajevu i pokazalo mu i druge znamenitosti grada.
“Hvala vam mnogo za gostoprimstvo koje ste mi ukazali. Zaista sam sretan što sam bio u Sarajevu”, rekao je Tamer Aslan, kojeg je Gazi Husrev-begov muzej trajno vezao za Sarajevo i Bosnu.
Tako je Gazi Husrev – begova misija širenja dobra, obnovljena muzejom koji stvara prijatelje, jer u njemu niste tek puki posjetilac ili broj na ulaznici – u ovom muzeju postajete prijatelj Sarajeva.
Za Global CIR piše Amel Jašarević