Hanikah
Hanikah
Gazi Husrev-beg je do kraja 1531. godine u Sarajevu podigao hanikah – posebnu ustanovu namijenjenu obrazovanju i duhovnom odgoju derviša. Iako su u gradu već postojale tekije u kojima se obavljao zikr, hanikah je predstavljao viši, organizirani oblik institucije: školu u kojoj su se mladići sistematski pripremali za duhovni poziv u okviru sufijske tradicije.
Hanikah (od perzijske riječi hanegah – kuća, boravište) razvija se od XI stoljeća na području Horasana, a potom se širi islamskim svijetom. U Bosni i Hercegovini dobija poseban značaj tokom osmanskog perioda, gdje postaje ustanova vezana za određeni derviški red (tarikat). Gazi Husrev-begov hanikah bio je namijenjen prvenstveno halvetijskom redu, kojem je, prema historijskim pretpostavkama, pripadao i sam vakif.
Hanikah je izgrađen do kraja 1531. godine,na sjevernoj strani, preko puta Husrev-begove džamije, te je zajedno s džamijom, imaretom i kasnije podignutom medresom činio jezgro starog Sarajeva. Prvobitna zgrada imala je centralno dvorište sa šadrvanom, oko kojeg se nizalo 14 soba za derviše. Lijevo od ulaza nalazila se semahana – prostor za zajedničke obrede, dok su trijem i kolonada vitkih stubova zatvarali unutrašnji prostor. Derviši su stanovali u sobama po dvojica i izdržavali se iz prihoda Husrev-begovog vakufa.
Na čelu ustanove, prema vakufnami iz 1531. godine, trebao je stajati šejh halvetijskog reda – osoba visokih moralnih i duhovnih kvaliteta, učenosti i pobožnosti. Halvetijski red, kojem je i sam Husrev-beg pripadao, bio je u to vrijeme jedan od najraširenijih u Anadoliji i Rumeliji. Od sredine XIX stoljeća upravu nad hanikahom preuzimaju šejhovi nakšibendijskog reda, što odražava promjene u duhovnom i društvenom kontekstu tog vremena.
Hanikah kao ustanova se postepeno objedinjuje sa medresom. Derviški obredi ostaju prisutni, ali obrazovna funkcija postaje dominantna. Kako je zabilježio Hamdija Kreševljaković, hanikah se „neopazice pretvorio u medresu“, pri čemu su derviški obredi postali sporedni.
Hanikah je više puta stradao u požarima – 1697., 1755., 1831. i 1852. godine – ali je svaki put obnavljan. Nakon velikog požara 1831/32. godine izdvojena su značajna sredstva za njegovu obnovu. Tokom austrougarskog perioda bio je oštećen, a prilikom dogradnje medrese 1931. godine znatan dio objekta je porušen.
Obnova hanikaha završena je krajem XX stoljeća, a 2000. godine rekonstruiran je po uzoru na prvobitnu građevinu, uz savremeni dodatak pokretnog staklenog krova nad atrijem. Objekat je kroz cijelu historiju ostao u vlasništvu Islamske zajednice.
Kroz gotovo pet stoljeća postojanja, Gazi Husrev-begov hanikah bio je rasadnik duhovnosti i znanja, mjesto susreta tesavvufa i klasičnog islamskog obrazovanja. Njegova historija svjedoči o slojevitom razvoju Sarajeva kao duhovnog i kulturnog centra.
Danas obnovljeni hanikah služi potrebama medrese, ali i kao prostor za izložbe, prijeme i kulturne događaje – nastavljajući svoju tradiciju mjesta susreta, znanja i duhovnosti.
Važne zanimljivosti
Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo je javna kulturna i naučnoistraživačka ustanova osnovana sa ciljem afirmiranja islamske kulturne baštine u njenoj historijskoj dubini, estetskoj raznolikosti i relevantnosti u savremenom svijetu.
Smješten u Sarajevu, gradu višestoljetnog susreta religija i kultura, Muzej zagovara ideju islamske kulture kao dijela zajedničkog mediteranskog i evropskog naslijeđa.
Posvećen očuvanju, istraživanju i predstavljanju islamske kulturne baštine Bosne i Hercegovine, Muzej kroz zbirke, izložbe, istraživačke projekte i edukativne programe promovira historijske, umjetničke i civilizacijske vrijednosti islamske tradicije. Istovremeno, Muzej otvara prostor za njihovo razumijevanje i interpretaciju u savremenom kulturnom i društvenom kontekstu.
Za više informacija o sadržajima, programu i posjeti Hanikahu posjetite MIKUS.
Detalji posjete
Dolazak
Posjeta Muzeju islamske kulture i umjetnosti u Sarajevu pruža jedinstveno iskustvo susreta s bogatom baštinom i savremenim interpretacijama kulturnog naslijeđa.
U prijatnom ambijentu, posjetitelji mogu istražiti stalne postavke, tematske izložbe i posebne programe koji otkrivaju raznolikost islamske umjetnosti i tradicije.
Muzej je otvoren za javnost u redovnom radnom vremenu, a ulaz za djecu predškolskog uzrasta je besplatan. Na taj način želimo podstaći najmlađe da od najranijih godina razvijaju ljubav prema kulturi i umjetnosti.
Pravila
Molimo Vas da pažljivo pročitate pravila ponašanja u Muzeju islamske kulture i umjetnosti Sarajevo kako bismo svim posjetiocima omogućili ugodan boravak, te zajedno doprinijeli očuvanju muzejske građe i izložbenih prostora:
- Radi zaštite muzejske građe, u izložbene prostore dozvoljeno je unositi torbe i ruksake do formata A4.
- Molimo posjetioce da mobilne telefone drže u tihom režimu rada, kreću se mirno i razgovaraju tišim tonom kako ne bi ometali druge posjetioce.
- Djeca mogu boraviti u Muzeju isključivo uz pratnju odraslih osoba.
- Dodirivanje eksponata nije dozvoljeno, osim ukoliko nije drugačije naznačeno.
- Nije dozvoljeno preskakanje niti pomjeranje zaštitnih barijera postavljenih u galerijskim i izložbenim prostorima.
- U izložbene prostorije nije dozvoljeno unositi hranu, piće, kao ni životinje, osim pasa vodiča i službenih pasa u pratnji.
- Fotografisanje bez upotrebe blica je dozvoljeno, osim na mjestima gdje je drugačije naznačeno. Profesionalno fotografisanje i snimanje moguće je isključivo uz prethodno odobrenje Muzeja.
- Nije dozvoljeno unošenje predmeta koji mogu ugroziti sigurnost posjetilaca, osoblja, prostora ili muzejske građe. Posjetioci su dužni pridržavati se uputa i upozorenja osoblja Muzeja.
- Pušenje je strogo zabranjeno u svim prostorijama Muzeja. Hvala vam što svojim odgovornim ponašanjem doprinosite očuvanju kulturne baštine i ugodnom iskustvu svih posjetilaca. U slučaju oštećenja muzejske imovine, Muzej zadržava pravo pokretanja odgovarajućih postupaka u skladu sa zakonom.
