Kuršumlija medresa
Kuršumlija medresa
U tišini sarajevske čaršije, uz samu Begovu džamiju, na njenoj sjevernoj strani, iza postojanog kamenog uličnog zida, smireno i dostojanstveno uzdiže se Gazi Husrev-begova medresa. Jedan od najsjajnijih svjetionika znanja, vjere i učenosti koje je iznjedrila Bosna u osmanskom dobu.
Podignuta i utemeljena 1537. godine, ova visoka škola nije tek građevina od kamena, već živa knjiga historije, svjedočanstvo prosvjetiteljske vizije i trajni pečat bošnjačke učenosti. Gazi Husrev-beg je ovu medresu podigao u spomen na svoju majku, princezu Seldžuku, darovavši joj ime „Seldžukija". Ipak, narod ju je, očaran njenim olovnim krovom koji je blago sijao pod sarajevskim nebom, prozvao „Kuršumlija" (kuršum – turski: olovo), ime koje je prkosilo vremenu i ostalo zapisano u kolektivnom pamćenju grada.
Kao arhitektonski spomenik najvišeg reda, Kuršumlija medresa ubraja se među najljepše bisere starog Sarajeva i po skladnosti, dostojanstvu i umjetničkoj snazi nimalo ne zaostaje za obližnjom džamijom. Njeno visoko pročelje, sa raskošnim ulaznim vratima i monumentalnim dovratkom, nadvisuje samu zgradu medrese, ostavljajući na posjetioca snažan, gotovo duhovni dojam, kao da se pred njim otvaraju vrata između vremena, vjere i znanja. Nad vratima se, u pravilnim nizovima, spuštaju majstorski klesani stalaktiti koji u potpunosti ispunjavaju prema gore zasvođenu udubinu u masivnom dovratku, tvoreći čudesnu igru svjetla, sjene i kamena.
S obje strane dovratka uklesane su dvije poligone udubine u stijeni, a svaka je nadvišena složenim sistemom stalaktita koji se postepeno sužava, svjedočeći o vrhunskom umijeću tadašnjih graditelja i klesara čija je ruka znala pretvoriti hladni kamen u poeziju. Iznad ulaznih vrata nalazi se kamena ploča, dimenzija 180 x 60 cm, na kojoj je uklesan natpis u stihovima na arapskom jeziku. Natpis je smješten u šest elegantnih elipsastih polja, oivičenih cvjetnim motivima i raskošnim arabeskama, kao da je sam ukras želio govoriti prije riječi. U prijevodu glasi:
„Ovu građevinu podiže za one koji traže nauku,
A za ljubav Boga koji uslišava molbe,
Gazi Husrev, zapovjednik boraca za vjeru,
(On je) izvor dobročinstva, ponos pravednih.
Fejzur-rab joj reče hronostih:
Stjecište dobrih, dom savršenih ljudi."
Preračunavanjem numeričkih vrijednosti arapskih slova upotrijebljenih u posljednjem distihu dobija se godina izgradnje medrese, koja odgovara 1537. godini Nove ere, čime se natpis pretvara u svojevrsni most između duhovne simbolike i historijske preciznosti.
Kada se zakorači u njen prostrani i skladno oblikovani atrijum, pred posjetiocem se otvara svijet tišine, reda i ljepote. Pogled privlače skladne kupole koje se uzdižu nad prostorom, elegantni šiljasti dimnjaci koji kao da dodiruju nebo, te veličanstvena kolonada stubova izuzetne umjetničke vrijednosti, čiji ritam priziva smirenost i dostojanstvo. Oko cijelog atrijuma smještene su sobe u kojima su nekada stanovali softe, učenici medrese, čije su misli, molitve i učenje odjekivale ovim zidovima. Naspram glavnog ulaza nalazi se dershana, velika predavaonica, prostor u kojem se stoljećima prenosilo znanje, oblikovala svijest i gradila intelektualna tradicija.
U samom središtu atrijuma nalazi se šadrvan, čiji tihi žubor vode prožima prostor blagim, gotovo meditativnim zvukom. Njegovo prisustvo nije samo ukras, već duhovni i estetski element koji povezuje arhitekturu, prirodu i čovjeka, stvarajući jedinstvenu cjelinu u kojoj se mir i ljepota međusobno prožimaju.
Kuršumlija medresa je u svoje vrijeme bila bez premca na Balkanu, jedinstvena obrazovna ustanova čiji je ugled dosezao daleko izvan granica Bosne, ravnajući se sa najprestižnijim centrima znanja tog doba, izuzev samog Carigrada. Upravo zbog tog neprocjenjivog historijskog, naučnog i kulturnog značaja, Kuršumlija medresa se danas s punim pravom može smatrati pretečom modernog Sarajevskog univerziteta, a posebno Fakulteta islamskih nauka i Pravnog fakulteta, koji baštine njenu prosvjetiteljsku, duhovnu i intelektualnu tradiciju.
Važne zanimljivosti
Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo je javna kulturna i naučnoistraživačka ustanova osnovana sa ciljem afirmiranja islamske kulturne baštine u njenoj historijskoj dubini, estetskoj raznolikosti i relevantnosti u savremenom svijetu.
Smješten u Sarajevu, gradu višestoljetnog susreta religija i kultura, Muzej zagovara ideju islamske kulture kao dijela zajedničkog mediteranskog i evropskog naslijeđa.
Posvećen očuvanju, istraživanju i predstavljanju islamske kulturne baštine Bosne i Hercegovine, Muzej kroz zbirke, izložbe, istraživačke projekte i edukativne programe promovira historijske, umjetničke i civilizacijske vrijednosti islamske tradicije. Istovremeno, Muzej otvara prostor za njihovo razumijevanje i interpretaciju u savremenom kulturnom i društvenom kontekstu.
Za više informacija o sadržajima, programu i posjeti Kuršumlija medresi posjetite MIKUS.
Detalji posjete
Dolazak
Posjeta Muzeju islamske kulture i umjetnosti u Sarajevu pruža jedinstveno iskustvo susreta s bogatom baštinom i savremenim interpretacijama kulturnog naslijeđa.
U prijatnom ambijentu, posjetitelji mogu istražiti stalne postavke, tematske izložbe i posebne programe koji otkrivaju raznolikost islamske umjetnosti i tradicije.
Muzej je otvoren za javnost u redovnom radnom vremenu, a ulaz za djecu predškolskog uzrasta je besplatan. Na taj način želimo podstaći najmlađe da od najranijih godina razvijaju ljubav prema kulturi i umjetnosti.
Pravila
Molimo Vas da pažljivo pročitate pravila ponašanja u Muzeju islamske kulture i umjetnosti Sarajevo kako bismo svim posjetiocima omogućili ugodan boravak, te zajedno doprinijeli očuvanju muzejske građe i izložbenih prostora:
- Radi zaštite muzejske građe, u izložbene prostore dozvoljeno je unositi torbe i ruksake do formata A4.
- Molimo posjetioce da mobilne telefone drže u tihom režimu rada, kreću se mirno i razgovaraju tišim tonom kako ne bi ometali druge posjetioce.
- Djeca mogu boraviti u Muzeju isključivo uz pratnju odraslih osoba.
- Dodirivanje eksponata nije dozvoljeno, osim ukoliko nije drugačije naznačeno.
- Nije dozvoljeno preskakanje niti pomjeranje zaštitnih barijera postavljenih u galerijskim i izložbenim prostorima.
- U izložbene prostorije nije dozvoljeno unositi hranu, piće, kao ni životinje, osim pasa vodiča i službenih pasa u pratnji.
- Fotografisanje bez upotrebe blica je dozvoljeno, osim na mjestima gdje je drugačije naznačeno. Profesionalno fotografisanje i snimanje moguće je isključivo uz prethodno odobrenje Muzeja.
- Nije dozvoljeno unošenje predmeta koji mogu ugroziti sigurnost posjetilaca, osoblja, prostora ili muzejske građe. Posjetioci su dužni pridržavati se uputa i upozorenja osoblja Muzeja.
- Pušenje je strogo zabranjeno u svim prostorijama Muzeja. Hvala vam što svojim odgovornim ponašanjem doprinosite očuvanju kulturne baštine i ugodnom iskustvu svih posjetilaca. U slučaju oštećenja muzejske imovine, Muzej zadržava pravo pokretanja odgovarajućih postupaka u skladu sa zakonom.
